Zavojska katastrofa
dobojka | 20 Novembar, 2023 14:34
Zaputite li se od Pirota ka severoistoku, neće vam dugo trebati da primetite vijugave obrise Zavojskog jezera. Ako ste uz to voljni i da se verete po Staroj planini, okolni vidikovci pružiće još bolji pogled na njegovu zelenkastoplavu površinu okruženu šumom. Mnoštvo čamaca, simpatični splavovi i po koja kućica na obali otkriće vam da se radi o sve primamljivijem izletištu, ali sva je prilika da nećete čuti priču o nastanku ovog još uvek mladog jezera. U pitanju je prava filmska drama koja se odigrala pre 60 godina u selu Zavoj, čije ime danas nosi jezero koje ga je progutalo. Zavojsko jezero, čija je najveća dubina 70 metara, spada u, geološkim rečnikom, urvinska jezera, nastala koluvijalnim procesom. Laički rečeno, survavanje velike količine zemlje pregradilo je tok reke Visočice prirodnom branom i voda je počela da se akumulira, potapajući sve pred sobom. Ovaj događaj, poznat i kao Zavojska katastrofa, desio se 25. februara 1963. godine. Omanja klizišta su se i pre toga pojavljivala u okolini Zavoja kao posledica erozije izazvane sečom šuma, ali niko nije očekivao da će se gotovo celo brdo iznenada obrušiti i potpuno promeniti pejzaž čitavog kraja.Početak — Zbirka — Putoskop — Zavojska katastrofaZavojska katastrofa
KADAR IZ FILMA "IZVEŠTAJ IZ SELA ZAVOJ"
Zaputite li se od Pirota ka severoistoku, neće vam dugo trebati da primetite vijugave obrise Zavojskog jezera. Ako ste uz to voljni i da se verete po Staroj planini, okolni vidikovci pružiće još bolji pogled na njegovu zelenkastoplavu površinu okruženu šumom. Mnoštvo čamaca, simpatični splavovi i po koja kućica na obali otkriće vam da se radi o sve primamljivijem izletištu, ali sva je prilika da nećete čuti priču o nastanku ovog još uvek mladog jezera. U pitanju je prava filmska drama koja se odigrala pre 60 godina u selu Zavoj, čije ime danas nosi jezero koje ga je progutalo.

Zavojsko jezero, čija je najveća dubina 70 metara, spada u, geološkim rečnikom, urvinska jezera, nastala koluvijalnim procesom. Laički rečeno, survavanje velike količine zemlje pregradilo je tok reke Visočice prirodnom branom i voda je počela da se akumulira, potapajući sve pred sobom. Ovaj događaj, poznat i kao Zavojska katastrofa, desio se 25. februara 1963. godine. Omanja klizišta su se i pre toga pojavljivala u okolini Zavoja kao posledica erozije izazvane sečom šuma, ali niko nije očekivao da će se gotovo celo brdo iznenada obrušiti i potpuno promeniti pejzaž čitavog kraja.

Srećom, u samom klizištu niko nije stradao, a dok se voda polako primicala trošnim kućama i seljani spašavali šta se spasiti moglo, u selo je stigla filmska ekipa pod vođstvom poznatog dokumentariste i reditelja Krsta Škanate da zabeleži akciju koja je usledila. Rezultat je bio kratki dokumentarac pod nazivom „Izveštaj iz sela Zavoj“. Film (12 minuta, u celosti dostupan na Jutjubu) počinje dramatičnim scenama neposrednih posledica klizišta, koje, u tipičnom maniru šezdesetih, prati podjednako dramatična muzika. Autoritativni glas naratora obaveštava nas da je jedno zabačeno selo „progutao džin vode“. Ironično, dok je selo bilo živo, bilo je poslednja rupa na svirali, a njegov nestanak je iz minuta u minut pratila cela država. Izgleda da je tek iznenadna propast Zavoja bila potrebna da ga otrgne od zaborava. Kadrovi nestajanja kuća pod rastućom bujicom i poslednji pogled na krovove koje samo što nije prekrila voda od velike su dokumentarne vrednosti, a još vrednije su izjave meštana. Svima se, od najmlađih do stogodišnjaka, na licu vidi besciljnost ljudi koji su ostali bez doma i svega što ih je držalo ukorenjenim u njihovom svetu. Pa ipak, čak ni na filmu nije bilo mnogo mesta i vremena za tugovanje. Uspešna evakuacija spasila je 1.700 žitelja Zavoja i život je morao da krene dalje.Oni su kasnije osnovali mesto Novi Zavoj kod Pirota, a jugoslovenske vlasti su već prvih dana posle katastrofe novonastalom jezeru odredile ulogu u građenju socijalizma. Plan je ubrzo bio gotov: prirodna brana biće ojačana i pretvorena u hidoelektranu. Ipak, pre toga je trebalo otkloniti najveći rizik: postojala je opasnost da voda probije prepreku i uništi mnogo više od jednog sela. Armija i mobilisani civili su u rekordnom roku prokopali odvodni kanal i tako pripremili teren za buduću elektranu. Film se završava optimistično, obuzdavanjem razornih sila prirode, pa tako dokumentarac o potapanju Zavoja danas priča i širu priču o svom vremenu i ogromnom trudu koji je pokretao jednu zemlju u težnji za ubrzanom modernizacijom. Da li se može reći da ova priča ima srećan kraj? Nemilosrdna prirodna nepogoda naterala je čitavu jednu zajednicu da potpuno promeni svoj način života koji do tad toliko nisu uzdrmali ni ratovi, ni proticanje vekova, a na mestu gde su bile kuće, škola, crkva i groblje ne samo da je rođeno živopisno jezero, već je ono ukroćeno i stavljeno u službu čoveku (iako su se radovi odužili, a hidoelektrana profunkcionisala tek 1990. godine). Bilo kako bilo, nanese li vas put na Zavojsko jezero, bio razlog ribolov, planinarenje ili samo odmor, sada ćete se sigurno setiti sela koga više nema.
Bijesovi
dobojka | 17 Novembar, 2023 13:20
Bosko Drljic nezavisni naucnik istrazivac i prorok , covek u plavom mantilu tj ČUPM kako on
samog sebe ponekad naziva , Veliki plavi mag sa naucnim priznanjem GANDOR koje je dobio u
Oktobru 1986 godine preko TIPON-a Tihe poruke neba rodjen je 1940 godine u blizini
Kozarske Dubice . Do 1986 godine zivi u Sarajevu kada prodaje stan i polazi u potragu za
NIRDALOM apokaliptickom dzinovskom zmijom . U pocetku se nastanjuje u Lazarevca ali
vrlo brzo prateci ovu neman Bosko dolazi da zivi u sumama u okolini Gornjeg Milanovca .
Cim je dosao u Milanovac Bosko se upoznaje i postaje blizak prijatelj sa osnivacima Bijesova
Zoranom Marinkovicem i Goranom Maricem . Od 1991 godine kada Bijesovi intenziviraju
svoju koncertnu aktivnost Bosko cesto nastupa sa njima da bi 1993 godine na 27
Zajecarskoj gitarijadi svojim ucescem u takmicarskom performansu Bijesova sigurno jako
doprineo njihovoj maestralnoj pobedi . Bosko Drljic se pojavljuje u vise spotova grupe
1994 u spotu za pesmu Ime , 1997 u Daru , i zadnji put 2009 u spotu za pesmu Laku
noc . Scene sa Boskom Drljicim Zoran Marinkovic je snimio na jednoj livadi 2006 u selu
Mlakovac . Bosko je na istom mestu 19 . 06 . 2006 napustio ovaj svet tako da Projekat
Nirdala i lovna operacija Tringer najverovatnije nikada nece ni biti zavrseni .
Tanakini mostovi
dobojka | 15 Novembar, 2023 14:41
Kazuo Tanaka u Jugoslaviju je dosao 1961 godine u vreme kada je Ivo Andric dobio Nobelovu
nagradu za knjizevnost . Nije ni sanjao da ce kasnije na japanski jezik prevoditi Andrica ,
Njegosa , i mnoge druge srpske pisce . U Jugoslaviji je stekao prijatelje sa kojima je odrzao
kontakt i po povratku u Japan . Svoje mostove gradio je i sa prijateljem Hiosijem Jamasakijem
Vukelicem napravili su prvi japansko - srpskohrvatski rijecnik . Na Balkan se vratio 2003
godine nakon procitane reportaze u japanskim novinama o Likovnom saborovanju u
Visegradu u vreme rata u BIH . Njegova veza sa Jugoslavijom nije prestala ni nakon smrti .
Tokio , Beograd i Visegrad postali su trajni cuvari njegovog pepela .
Vidici iz Ljubinja
dobojka | 13 Novembar, 2023 08:39
Ima mesta u kojima ljudi ne izbegavaju teska pitanja . Takvo je Ljubinje cuje sve glasove vidi
sve prolaznike i ima taj manir posmatranja sa predumisljajem . Ako ste dovoljno iskreni ako
ste dobronamerni onda cete u Ljubinju sve sto je vazno i dobro znati . A Ljubinje samo po
sebi ima visak istorije i manjak buducnosti . Videli smo cudesni zeleni dub - hrast koji se
ponasa kao da je zimzelen a ne listopadan pa zeleno lisce ima i tokom zime . Nekropola stecaka
u selu Vlahovici smatra se jednom od najlepsih i najinteresantnijih od svih nastalih u periodu
od 14 do 16 veka . Tu je prva crkva posvecena knezu Lazaru iz 15 veka a svuda naokolo
catrnje kameni rezervoari za vodu nekada uslov opstanka za sve zivo u ovom hercegovackom
krsu pod zarkim suncem . Sada su tu vredni i mudri ljudi reseni da opstanu da proizvode
najbolje od onoga sto im je priroda dala i da se ne zale nikome .
Čarobnjak iz Mutnja
dobojka | 10 Novembar, 2023 13:51
Ivan Jakovljevic poznat kao i Ivo Car zivi u selu Mutanj na planini Rudnik u Srbiji a zbog svojih
neobicnih ideja mnogi ga smatraju cudotvorcem . Zbog toga su ga prozvali Čarobnjakom iz
Mutnja . Ivo je prije 10 godina i na brdu iznad Ibarske magistrale napisao natpis Srpski
HOLYWOOD . Kredit je dvije godine vracao od plate koju zaradjuje radeci kao nocni cuvar u
flotaciji Rudnik . Godinu dana kasnije nakon natpisa Srpski HOLYWOOD napravio je adrenalin
ljuljasku kako bi odrasli u trenutku dok se ljuljaju mogli da se vrate u detinjstvo . Prosle godine
pored pored te ljuljaske postavio je jos vecu . Ova ljuljaska sigurno najveca u Srbiji visoka je
pet godina a duzina lanca iznosi 4 , 7 metara . Dvoje odraslih moze da se na njoj ljulja uz
prelijep pogled na Rudnik , Ostrvicu i Ibarsku magistralu . Ivo je i veliki zaljubljenik u film
i filmsku umjestost pa zajedno sa svojim mjestanima snima amaterske filmove koje
prikazuju na festivalu OFF Filma koji se krajem jula odrzava u Mutnju na poljani kod
Srpskog Holivuda . Ovaj festival iz godine u godinu privlaci sve vise posjetitelja . O Ivi i
njegovim cudesima banjalucki reziser Branko Lazic snimio i dokumentarni film cija se
premijera ocekuje na nekim od vecih svjetskih festivala dokumentarnog filma .
Dragana Hrebeljanovic
dobojka | 08 Novembar, 2023 14:38
Pri manastiru Draganac jedinom zenskom manastiru u Kosovskom Pomoravlju nedavno je
odrzana prva Novobrdska mala letnja skola Dragana Hrebeljanovic . Cilj pokretanja ove skole
bilo je povezivanje dece enklava sa decom iz drugih delova Srbije i dijaspore , ocuvanje
srpskog kulturnog i dugovnog nasledja i obnova prosvetiteljskog zivota Novog Brda sa
okolinom . Školu je pohadjalo ukupno 15 dece uzrasta od 6 do 16 godina iz Klokota , Poneša,
Šilova , Leposavica , Beograda , Podgorice , Skoplja , i San Franciska . Svoja znanja i vestine
tokom jednonedeljnog boravka u manastiru razvijali su kroz cetiri radionice Knjizevnu ,
Likovnu , Radionicu veronauke , i radionicu poslasticarstva , kao i kroz dopunski program
Muzicku radionicu i Radionicu bioetike . Novoosnovana skola sada je ponela ime po
Dragani Hrebeljanovic kceri cara Lazara po kojoj je i sam manastir Draganac po predanju
dobio ime . Rad skole blagoslovio je Vladika novobrdski i iguman manastira Draganac
otac Ilarion .
Zivota Vranic
dobojka | 06 Novembar, 2023 14:37
Diploma za Zivotu dokumentarni film u produkciji RTS-a o Zivoti Vranicu studentu i saradniku
instituta za nuklearnu energiju u Vinci koji je tragicno nastradao 1958 godine inicirao je obnovu
Fonda u Uzickoj gimnaziji . U znak postovanja i secanja na mladog naucnika iz tog fonda bice
nagradjivani najbolji ucenici . Fond su jos 60 - tih godina obnovili njegovi skolski drugovi ali
je ugasen kada je inflacija obezvredila ulozena sredstva . Prvu nagradu iz obnovljenog fonda
Zivota Vranic urucio je Zivotin najbolji prijatelj i kolega , prvi covek u istoriji medicine kome
je transplantirana kostana srz . Diploma za Zivotu je svedocanstvo iskustvo onih koji zele
da se istina ne zaboravi neguje plemenitost i postice zelja mladih za usavrsavanjem i
pomeranjem granica naucnih saznanja .
Visnjicevi dani
dobojka | 01 Novembar, 2023 08:18
Манифестација "Вишњићеви дани" у Бијељини одржава се 22 године и стекла је статус традиционалног културног догађаја на подручју града. Пројекат има свој програм, који садржи обавезне дијелове, као што су Академија, Научни скуп (округли сто), Литерарни конкурс, Такмичење у рецитовању и бесједништву, као и нове садржаје са савременим темама и учесницима, који доприносе да манифестација из године у годину посјећенија и програмски богатија. Програм манифестације осим умјетничког има и едукативни и забавни карактер (поетски часови, јавни час у Гимназији "Филип Вишњић", наступи рецитатора, разни перформанси, изложбе и сл.). Осим традиције одржавања и врло квалитетног програма, организатор манифестације настоји да програмске теме буду актуелне, да учесници буду дјелатници из свих области културе, од врло младих који тек започињу своје културно дјеловање, до еминентних личности културног живота Републике Српске, Босне и Херцеговине и Републике Србије. 2016. година је била у знаку великана Филипа Вишњића и 135 година од рођења Николаја Велимировића (уз осврт на Његошево дјело). "Вишњићеви дани" својим дугогодишњим одржавањем у великој мјери дефинишу културни идентитет Бијељине. |
Bioskop Lifka
dobojka | 30 Oktobar, 2023 12:10
Aleksandar Lifka bio je pionir kinematografije u Srednjoj Evropi . Od 1900 godine osim
prikazivanja filmova u svom putujucem bioskopu bavi se i snimanjem filmova kao i
komponovanjem filmske muzike . Aleksandar Lifka od majke Ernestine i oca Karla rodjen je na
porodicnoj turneji u Brasovu gde je porodica nastupala sa svojim putujucim panoptikumom .
U 19 . veku panoptikum nije samo bio izlozba koja je prikazivala vostane figure slavnih licnosti
i savremenika tog doba vec slicno muzeju putujuci spektakl u kome su se zainteresovani ljudi
mogli upoznati sa dalekim kulturama , prirodnim vrednostima , novim naucnim otkricima , itd.
Od rane mladosti Aleksandra Lifku zanimaju novotarije pogotovo laterna magika i kromatrop
koje su bile pretece kinematografa . Po zavrsetku skolovanja uz podrsku porodice Aleksandar
Lifka odlazi u Pariz i od nasledjenog novca kupuje svoju prvu kameru marke Pate . Te iste
godine snimio je cara Franca Jozefa i caricu Elizabetu kada su posetili grad Gedele . Navodno
je 40 metara dug filmski snimak privukao paznju Naucnog filmskog pozorista Urania iz
Budimpeste koje ga je primilo za saradnika a kasnije uticalo da otvori prvi stacionirani
bioskop u Subotici . Kao zvanican pocetak prikazivanja filmova od strane Aleksandra Lifke
uzima se 1900 godina tacnije 1901 godina kada je osnovan jedan od najvecih putujucih
bioskopa Elektro bioskop Lifka ciji se vlasnik Aleksandar Lifka a sa kojim je porodica Lifka
prikazivala filmske predstave po raznim gradovima . U bivsoj zgradi hotela Hungarija u
Subotici Aleksandar Lifka je 1910 godine zapoceo preuredjivanje prostorija za prikazivanje
filmova a 1911 godine prvi stacionirani bioskop pod imenom Bioskop Lifka poceo je sa
radom . U medjuvremenu se ozenio Suboticankom Erzebet Bek sa kojom nije imao dece .
U Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu cuva se pet filmova koje je snimio Aleksandar Lifka
Samo jedan deo filma dug svega 10 centimetara cuva se u Lifkinoj zaostavstini u Gradskom
muzeju u Subotici . Taj deo filma je svedocanstvo o njegovim snimateljskim aktivnostima
u godinama Prvog svetskog rata .
Kostajnik kod Krupnja
dobojka | 27 Oktobar, 2023 14:33
U selu Kostajniku kod Krupnja proslavljen je jubilej 10 godina od ostecenja hrama posvecenog
svim svetima koji je osvestao episkop šabacki Lavrentije . Rec je o replici crkve brvnare u
Dobrom potoku kod Krupnja u okviru duhovno kulturnog i istorijskog kompleksa koji je podigao
prota Aleksandar Đurdjev . Bas ovaj vredni daroviti i obrazovani svestenik osmislio je i dao
doprinos da bogomolja bude podignuta uz pomoc mestana i dobrotvora Rađevaca koji ne
zive u zavicaju poput Zorana Markovica , i radjevskih unuka poput akademika Milosa
Dragova Markovica cija je majka Rosa Krupanjka a njeni koreni su iz Kostajnika . U Kostajniku
je nekada bilo 300 rudara dok rudnici antimona nisu napusteni . Sada selo ima samo oko 100
policajaca rasutih po Srbiji mnogo vise nego sto ima stanica u Krupnju .
Lovac na Tita
dobojka | 25 Oktobar, 2023 14:29
Nikola Kavaja vio je srpski aktivista i antikomunista poznat po otmici aviona Ameriken Erlajnsa
293 . Rodjen je u Peci od oca Mitra i majke Milje rodjene Čadjenovic . Kavaje poticu iz Dobrskog
sela kod Cetinja . Prvenstveno su se zvali Radisici ali su zbog krvne osvete promenili u Kavaje .
Jedan od brace Radisica ubio je turskog bega pa je morao pobeci kako bi spasio zivot . Kada se
situacija smirila vratio se u Dobrsko selo pa su ga prozvali Kavaja i od tada postoje dva bratstva
bratstvo Kavaja i Radisica koja su u krvnom srodstvu . Kavaja je upucen u vojnu sluzbu u
Sombor . Posle saznanja da su mu braca odvedena na Goli otok pridruzio se tajnoj
antikomunistickoj grupi koja je bila organizovana u kasarni JNA u Somboru . Jedan od prvih
zadataka bio je da napise na spoljnjem zidu zgrade Smrt Josipu Brozu Titu u Komunistickoj
partiji Jugoslavije . Komunisticke vlasti su ga hapsile pri pokusaju da pobegne u Austriju
. Vojni sud pete armijske vlasti u Ljubljani ga je osudio na 18 i po godina zatvora . Posle
odsluzene kazne Kavaja je prilikom prebacivanja iz Maribora na Goli otok pobegao i nasao
se u Austriji . Po nalogu CIA bio je pratilac kralja Petra II Karadjordjevica prilikom svakog
njegovog biravka u Americi i to punih sedam godina od 1964 do 1970 . Kavaja se saglasio
na jedan od najvecih zadataka koji je imala CIA da izvrsi atentat na Josipa Broza Tita .
Broz je putovao u Brazil Kavaja ga je pratio ali šanse su bile osujecene posto je Broz
ostao u rezidenciji tokom celog boravka . Kavaja je 1971 godine prismotrio Kemp Dejvid
prerusen u policajca drzave Merilend po naredbi da ubije Broza koji je bio u poseti
predsedniku Sjedinjenih Americkih Drzava Ričardu Niksonu . Jos jedanput bio je osujecen
posto je Broz i ovaj put ostao u rezidenciji tokom celog boravka . Kavaja je bio znacajna
licnost i jedan od osnovaca grupe Srpski oslobodilacki pokret otadzbina . Godine 1978
Kavaja i Stojiljko Kajevic bili su uhapseni u Njujorku . Kavaja je oslobodjen jer je za njega
placena kaucija u visini od 250 . 000 dolara i posle posete porodici u Njujorku brzo je
izveo akciju otmice americkog putnickog aviona boing 727 . Osudjen je u Sjedinjenim
Americkih Drzavama na kaznu zatvora od 65 godina . Bio je u zatvoru od 1979 do 1997 i
pusten je na uslovni dopust sve do 2019 godine . Kratko je bio uhapsen u akciji Sablja 1
aprila 2003 godine . Umro je 2008 godine u svom stanu u Beogradu a sahranjen je na
Cetinju po sopstvenoj zelji .
Pletilje iz Sirogojna
dobojka | 23 Oktobar, 2023 14:26
Secanja na pocetke jedinstvene organizacije pletilja iz Sirogojna danas cuva muzej pletilja
otvoren 2008 godine . U ovom prostoru je kroz autenticne snimke modnih revija , modne
fotografije iz 70 - tih i 80 tih godina , novinske clanke , pisma predstavljena prica o odeci
kojoj su se divile Nensi Regan , Raisa Gorbacov , Liv Ulman , islandska predsednica i
britanska kraljica . Brojne nagrade koje su modne kreatorka Dobrila Vasiljevic Smiljanic i
pletilje iz Sirogojna dobile za stvaralastvo pored modnih priznanja sadrze i priznanja za
doprinos za razvoj Zlatiborskog kraja . U najznacajnije nagrade spada i Zlatni paun iz 1972
godine kao i dve zlatne kosute beogradskog sajma mode iz 1983 i 1984 godine . Kroz
kontakte sa pocasnim konzulom Jugoslavije na Islandu Milutinom Kojicem krajem 60 tih
godina zapocet je uvoz prediva sa ovog vulkanskog ostrva . Organizovana proizvodnja
pletene odece u domacoj radinosti omogucila je prekretnicu u zivotu zlatiborskih zena i
promenu njihove tradicionalne uloge ogranicene na brigu o domacinstvu i deci . Organizacija
pletilja predstavljala je osnov za razvoj Sirogojna i citavog zlatiborskog kraja . Danas je
Sirogojno jedna od najposecenijih turistickih destinacija u Srbiji . Muzej narodnog
graditeljstva Staro selo osnovan je u okviru organizacije pletilja a 1992 godine postao
nezavisna kulturna institucija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture .
Mijo iz Jagodine
dobojka | 20 Oktobar, 2023 12:18
Mija Seferovic Slavuj bio je jedan od prvih srpskih virtuoza na violini jedan od najpoznatijih
violinista svog vremena . Mija je poreklom bio turski Ciganin i pravo ime mu je bilo Muja .
Rodjen je 1860 godine u Jagodini . Otac mu je bio cuveni zurlas Sefer od koga je jos u ranom
detinjstvu naucio orijentalne melodije i igre . Ali od njega je postao pravi majstor tek kada je
u Srbiju dosao iz Madjarske ondasnji nadaleko poznati madjarski ciganin svirac Ferdinand sa
svojim dobro sklopljenom svirackom druzinom . Kada je Ferdinand stigao u Mijino rodno mesto
Jagodinu , Mija ga je zamolio da ga primi u njegov orkestar sto je Ferdinand kada je video
kakav je svirac odmah odobrio i primio ga za drugog violinistu tercaša . Napustivsi zbog
majcine bolesti tu druzinu Mija je nesto kasnije osnovao sopstvenu proslavljenu sviracku
druzinu sastavljenu od svojih rodjaka dobrih jagodinskih muzikanata . Najbolji tercas bio
je njegov brat od strica Koja Janic a najbolji begešar rodjak Mija Suljic . Mijina sviracka
druzina pocela je odmah izlaziti na glas ne samo u Srbiji vec i u Rumuniji , Bugarskoj ,
Turskoj , Sremu , Backoj , i Banatu . Zaradjivao je dobro i nije bilo retko da se vracao
kuci kako je on govorio s pun ćemer zuti dukati . Stekao je i kucu u Jagodini i ziveo bolje
od obicni cigani sviraci . U kuci je imao punu kolekciju violina bio je izvanredan majstor za
opravke muzickih instrumenata . Umro je 1916 godine u dosta velikoj bedi i sahranjen na
muslimanskom groblju . Njegova supruga Biserka sahranjena je 1932 godine na starom
groblju zbog izmestanja muslimanskog groblja . Poslednje njihovo dete inace 22 po redu
umrlo je 1950 godine .
Mladje generacije i moderna tehnologija
dobojka | 18 Oktobar, 2023 12:45
Moderna tehnologija ucinila je zivot puno laksem na mnogo nacina . Ljudima je danas sve
dostupnije a tehnologija se razvija i dalje . Ali starije generacije cesto kazu da mladi ljudi
neke stari nece moci da dozive upravo zbog moderne tehnologije . Izlazci u bioskop . Danas
imamo jako lijepe bioskope sa raznim sadrzajem ali mladi ljudi nikad nece znati kako se nekada
odlazilo u bioskop . Da bismo znali sta se emituje u koje vrijeme morali smo da procitamo
novine , nazovemo bioskop ili jednostavno se pojavimo da vidimo sta se nudi . Fiksni telefoni
su bili sve . Bilo je veliko zadovoljstvo spustiti slusalicu nakon frustrirajuceg razgovora .
Automobili su nekada bili manji i sporiji . Hodanje , prelazak preko ulice i voznja bicikla bili
su puno sigurniji u to vrijeme . Snimali smo pjesme na radiju a potom ih preslusavali .
Bilo je zabavno cekati da puste omiljenu pjesmu . Čitali smo papirne knjige isli peske po
njih u biblioteku ili knjizaru .
Iscezli u zaboravu
dobojka | 16 Oktobar, 2023 13:40
Ti mi se tako svidjas , tako mi se svidjas , tako lepo pricas , tako mi se svidjas . Zasigurno ste
nekada pevusili ove stihove makar dok ste slusali Dzakartu na radiju . Spomenuta grupa
Dzakarta je za divno cudo jos na neki nacin ziva . Njihov period bio je od 1981 do 1988 godine .
Osnivac ove grupe Jane Parđovski poginuo je 2011 godine na pruznom prelazu u Vrcinu .
Grupa Divlji andjeli je osnovana 1982 godine a mnogo ljudi je ucestvovalo u njenom radu .
Osnivaci su gitarista Dragan Đorđevic vokalista Nebojsa Savic Boca , bas gitarista Dejan
Lalevic i bubnjar Miroslav Lekic Šiki .
Grupa Slomljena stakla osnovana je 1983 godine a njihov prvi album nosio je naziv Psiho
klub .
Ova grupa nije okupljena u skolskoj klupi vec u kafani Veciti mladozenja na Vracaru . Tri
devojke razbarusene kose sa izrazenom sminkom sa osmehom poziraju iznad strasnih i
smesnih naslikanih mitskih bica . One su zaludele Beograd svojom laganim uzurbanim
ritmom i provokativnim vokalom . To su bile Šizike - Jasmina Brankovic , Jasna Dimitrijevic
i Ljiljana Dimitrijevic .
Njihov jedini album izasao je 1984 godine a 2016 objavljen je album gotovo istovetnog izgleda
a na kome su dodane pesme i grupe Data .
Grupa DATA je potpuno zaboravljena beogradska grupa koju su osnovali Zoran Jevric i
Zoran Vracevic .
Sanjas li u boji smatra se prvom elektronskom pesmom u bivsoj Jugoslaviji . To je delo
grupe Beograd koja je osnovana krajem 1980 godine a bend su cinili Slobodan Stanic
Gricko i Ljubodrag Bubalo Ljuba .