dobojka | 29 Avgust, 2022 15:24
Dugogodisnji jugoslovenski predsednik Josip Broz Tito osim po svom vojnom i politickom
delovanju bio je poznat i kao jedan od najvecih hedonista medju tadasnjim drzavnicima .
Volio je dobro pojesti , popiti i zaplesati . Tesko je odolevao zagorskim struklima , pusio je
kubanske cigarete a od pica su mu najdrazi bili Chivas viski i i slovensko vino cvicek . Prva
Titova zena bila je ruska komunistkinja Pelagija Denisova Belousova . Za njega se udala
1918 godine kada joj je bilo tek 14 godina . Njemu je tada bilo 26 . Upoznala ga je kao ratnog
zarobljenika kada ga je spasila od Kolcakovih kontrarevolucionara . Druga Brozova supruga
bila je Nemica Elza Johana Kenig . Bila je udana za jednog od visokih duznosnika nemackih
komunista koji ne nakon dolaska Hitlera na vlast uhvacen i osudjen na 15 godina zatvora .
Internacionalna organizacija Crvene pomoci potom je organizovala odlazak njegove supruge
u Moskvu gde je dobila pseudonim Lucija Bauer . Tito ju je ozenio 1936 . Bile su mu tada
44 godine a njoj tek 22 . Nakon sto je Staljinova tajna policija optuzila da je nemacki spijun
Lucija je 1937 godine streljana u moskovskom zatvoru . Treca supruga Josipa Broza Tita bila
je Herta Haas slovenska zidovskog porekla . Od njega je bila mladja 22 godine . Biografi jos
uvek ne mogu da se sloze oko toga jesu li se ona i Tito uopste vencali . Dok jedni tvrde da
da su to ucinili 1939 u Zagrebu drugi tvrde da ta veza nikada nije bila ozvanicena . Ono oko
cega se slazu jeste da je Tito dok je bio sa Hertom imao ljubavnicu Davorjanku Paunovic
Zdenku kojoj tada nije bilo ni 20 godina . U isto vreme Herta je Titu rodila sina Aleksandra
Misu Broza . Brak ili veza izmedju Tita i Herte trajala je cetiri godine . Davorjanka je
preminula 1946 godine od tuberkuloze . Tito ju je sahranio u dvoristu Belog dvora u
Beogradu . Njeno ime kasnije se nije pominjalo a ubrzo ce njeno mesto zauzeti svima
poznata prva dama Jugoslavije . Jovanka Budisavljevic kasnije Broz bila je 32 godine mladja
od Tita . Rodjena je u mestu Pecane nedaleko od Korenice 1924 godine . Tito ju je u
dobojka | 27 Avgust, 2022 11:35
dobojka | 23 Avgust, 2022 16:21
Muzej piva u Zrenjanu nastao je 2017 obnovom jednog dela zrenjaninske pivare . Pivaru
u Zrenjaninu je 1745 godine osnovao nemac Sebastian Krajcajzen . Ipak procvat Zrenjaninske
pivare vezuje se za porodicu Dunđerski . Tada najveci veleposednik i industrijalac sa ovih
prostora Lazar Dunđerski je 1891 godine od Bele Roza za 75 . 000 forinti preuzeo pivaru u
Zrenjaninu i do 1911 godine vrsio njenu temeljnu rekonstrukciju . Podigao je veliki kompleks
za koji je angazovao arhitekte iz Praga . Pivo je radjeno po najboljoj tehnologiji . U vlasnistvo
njegovog mladjeg sina dr Gedeona pivara prelazi 1917 godine koji je 1922 do 1925 godine
prosiruje . Poslednji vlasnik pivare je dr Dusan Dunđerski kada je posle Drugog svetskog
rata pivara nacionalizovana . Pivara je neprekidno radila od 1745 do 2007 godine .
Mlin za slad iz 1910 godine najstarija je sacuvana masina . Zasnovan je na principu suvog
mlevenja koje se pokazalo kao najkvalitetnija metoda . Filter masa iz 20-tih godina proslog
veka od 1980 godine predstavlja eksponat izlozen u krugu fabrike ispred ulaza u upravnu
zgradu . Prvi filteri upravo su bili masa filteri a jedan takav kupljen je zajedno sa prvom
masinom za punjenje flasa 1939 godine . Variona iz 1958 godine kupljena je od nemacke
firme Ciman . Bila je u funkciji do poslednjeg dana a i danas predstavlja veoma interesantno
tehnicko resenje . Cine je klasicni cilindricni sudovi sa bombiranim dancem napravljeni od
blister bakra . Variona se sastoji od cetiri kazana kazan za ukomljavanje , za secerenje ,
za kuvanje i kazan za cedjenje . Od kompleksa sa objektima razlicite namene flasare
kompresivnog prostora , fermentora , tankova Muzej piva je smesten u masinski deo u
varionu odnosnu kuhinju piva . Rec je o objektu koji je podigla Zrenjaninska industrija
piva 1958-1959 . Tu su se odvijali najvazniji procesi u proizvodnji piva hmeljenje ,
ukomljavanje i kuvanje . Objekat se sastoji iz cetiri etaze a u prizemlju se nalaze kazani
za kuvanje slodovine , buduceg piva kao i bezalkoholnog pica Tut - gut .
dobojka | 21 Avgust, 2022 11:27
Mati Makarija zena sa 1000 talenata . Nije se praznom pricom borila za ravnopravnost polova
jednostavno je svojim radom i pamecu pokazivala da je u svakom pogledu jaca od svih i
da za nju nema prepreka . Boreci se za svoj manastir i svoje ljude bila je izuzetan diplomata
mnogi generali Kfora i svetske diplomate bivali su razoruzani njenom mudroscu i njenim
govorima . Rodjena je 1940 godine u Stalacu od oca Luke zandarmerijskom podoficira
iz Like i majke Vidosave iz slavonskog sela Bobota . Oca su joj tokom rata streljali partizani
a majka je poslije oslobodjenja presla u banatsko selo Bavaniste kraj Kovina . Milica je
osnovnu skolu zavrsila u Kovinu a gimnaziju u Smederevu uvek kao izrazito dobar ucenik .
U Beogradu je upisala prirodnomatematicki fakultet odsek za hemiju i zavrsila ga u roku .
Na fakultetu je radila kao asistent da bi ubrzo nakon magistrature otputovala u Ljubljanu
i odbranila doktorsku disertaciju . Krajem 70 - tih godina i definitivno je otisla u grcki
manastir Ormiliju na Halkidikiju . U Solunu je zavrsila i Teoloski fakultet . Poliglota je
i s lakocom je savladala i grcki jezik . U Ormiliji je na insistiranje igumanije manastira
pocela da se bavi ikonopisanjem i otkrila da poseduje dar koji je kasnije nastavila da
razvija . Po povratku u Srbiju dugo je bila bez svog manastira ali onda je otisla u
zapusteni manastir Sokolicu na Kosovu i Metohiji iznad Zvecana i obnovila ga podigla
novi konak i zvonik uvela struju telefon formirala ikonopisacku radionicu i postala
omiljena monahinja na Kosovu i Metohiji . Oslikala je trpezariju Zickog manastira a
na molbu svog duhovnog oca episkopa budimskog Danila i sentandrejsku crkvu i
Mati Makarija je imala vise samostalnih izlozbi u Beogradu , Frankfurtu i Čikagu .
Napisala je i nekoliko knjiga a poslednju je posvetila svom duhovnom ocu .
dobojka | 19 Avgust, 2022 15:48
Romanticna prica svake godine se emituje u sezoni praznika i uvek je zanimljivo pogledati je .
Radnja filma odvija se pocetkom 60 - tih godina u izmisljenim Moravskim Karlovcima .
Avanture profesora i ucenika gimnazije u ovoj provinciji itekako su prepoznatljive a replike
svih junaka i danas se sa velikim entuzijazmom izgovaraju . Ipak mali broj ljudi zna da je
Vitezovic bio ucenik Uzicke gimnazije i da je u svom delu merodavno preneo duh starog
uzickog kraja . U par kadrova mozete videti i takozvani Hotel Pariz a reditelj aludira na
Mali Pariz kafanu koja se nekada nalazila u blizini Uzicke gimnazije . Iako su mnogi delovi
filma cista fikcija postoje delovi koji su autobiografski . Tako je u jednom svom intervjuu
Vitezovic otkrio da profesor Bozovic cuveni vodja svih ekskurzija koga tumaci Velimir
Bata Zivojinovic nije fiktivan lik vec predstavlja odu cuvenom uzickom profesoru Milanu
Popovicu . Milan Popovic je bio legendarni uzicki profesor istorije . O njemu su generacije
gimnazijalaca pricale anegdote . Bio je zaljubljenik u planinarstvo inicijator i osnivac
drustva Tornik u Uzicu jos 1937 godine . Organizovao je planinarske izlete ali to nije jedino
po cemu je bio poznat . Predvodio je skolske akcije posumljavanja u kojima su ucestvovali
i stariji i mladi . Godine 1950 osnovao je novo planinarsko drustvo Zlatibor bio je njegov
sekretar predsednik i njegov dozivotni predsednik .
dobojka | 17 Avgust, 2022 15:06
Vlasima sopstvene kose je 25 godina Jacinita Kunic vezla goblen cekajuci svog muza pomorca .
Goblen se danas nalazi u crkvi Gospe od Škrpjela u Crnoj Gori svedoci o strpljenju , ceznji , i
posvecenosti . Prema nekim legendama ova Perastanka je toliko radila na goblenu da je
na kraju oslepela . Nije poznato ni da li je se njen suprug vratio sa puta posle tih 25 godina .
Radila ga je iglom koristeci sedam razlicitih materijala . Podloga je bila jedna specijalna vrsta
japanske svile koju je ukrasavala zlatnim i srebrnim nitima te raznobojnom kineskom svilom .
Od platna je koristila damast koji je bio veoma cenjen zatim raznobojne bisere a na glave
andjela Gospe i Isusa stavlja svoju vlastitu kosu . Kada je pocela da radi na vezu Jacinita
je imala tamnu kosu a vremenom je osedela . To se moze uociti i na njenom radu jer boja
kose njenih likova nije ista . Interesantno je i to da to zapravo nije klasican goblen ona je
imala svoju semu projekat oltara sa slikom Gospe . Radila je iglom pod lupom a na
pojedinim mestima na kvadratnom centimetru imao oko 650 uboda iglom . Odatle i
strucni naziv punto pitura - slikanje ubodom . Jacinita je na rad na ovom delu pocela
1803 godine a zavrsila ga 1828 godine . Pre 15 godina on je bio ukraden iz crkve ali
su pocinioci brzo nadjeni a vez je vracen na ostrvo .
dobojka | 15 Avgust, 2022 17:12
Manastir Koporin sa crkvom svetog Stefana je pravoslavni manastir koji pripada Eparhiji
Branicevskoj . Nalazi se na obodu rasudjenog gradskog jezgra Velike Plane pri granicnom
pojasu sa Smederevkom Palankom . Koporin je zenski manastir sa ukupno 10 monahinja i
dvojicom svestenosluzitelja - duhovnika . Ktitor manastira je Stefan Lazarevic Visoki .
Manastirska crkva je podignuta na prelasku iz 14 u 15 vek posle bitke kod Angore 1402
godine . Srpski srednjovekovni manastir Koporin kod Velike Plane je despot Stefan Lazarevic
izgradio je u znak zahvalnosti sto je preziveo bitku kod Angore iako je u njoj bio ranjen .
Postoje predpostavke da je manastir Koporin izgradjen i u spomen na oslobodjenje
despotove sestre Olivere koju je uspeo da izbavi iz harema turskog sultana . Obnova
manastira Koporin pocela je 1830 godine jer su tada Srbi dobili pravo na unutrasnju
samoupravu . Od 26 marta 1951 godine Koporin se nalazi pod drzavnom zastitom a
od 1979 godine manastir se vodi kao nepokretno kulturno dobro od velikog znacaja .
Verovanja i zanimljivosti vezanih za manastir Koporin je zaista mnogo . Ali ono
verovanje koje je osnovno za ovaj manastir jeste da pomaze osobama koje ne mogu
da imaju dece . Uz verovanja da despot Stefan pomaze ne samo onima koji su
dobronamerni prema nasoj zemlji svakako se izdvajaju zanimljivosti o gostima manastira
Koporin a posebno o poseti americkog ambasadora . Jedna od zanimljivosti je vezana i za
kanonizovanje despota Stefana Lazarevica . Malo je poznata cinjenica da je Stefan
Lazarevic kanonizovan ali u Ruskoj pravoslavnoj crkvi dok ga je Srpska pravoslavna crkva
kanonizovala za sveca tek posle Prvog svetskog rata . To se dogodilo 1927 godine u
Beogradskoj Mitropoliji kada ga je tadasnji patrijarh Dimitrije proglasio za sveca .
dobojka | 13 Avgust, 2022 18:55
Dragoljub Aleksic bio je jugoslovenski i srpski reditelj producent akrobata i glumac poznat
u jugoslovenskim evropskim i svetskim okvirima . Nakon zavrsene osnovne skole i kovackog
zanata napusta rodno selo Vinu i odlazi u Beograd gde formira sopstvenu akrobatsku
arkticku trupu i ubrzo postaje jedna od najslavnijih domacih licnosti svog doba . Aleksic je
u periodu izmedju dva svetska rata nastupao sirom citave Jugoslavije i Evrope . Tokom 1931
godine nastupao je u Krusevcu i tom prilikom je bio uhapsen . Pise scenario rezira producira
i igra glavnu ulogu u prvom srpskom filmu sa snimljenim filmskim dijalogom Nevinost bez
zastite pricu o junaku koji pomaze i spasava od nasilja sirotu nezasticenu devojku . U
produkciji su mu pomogli saradnici Ivan Miskovic producent i Stevan Zivkovic snimatelj .
Zbog ovoga Aleksic ima probleme sa nemcima ali i sa novim vlastima nakon oslobodjenja .
Nemacka okupaciona vlast ga sumnjici za podrivanje treceg rajha i pobunu protiv okupacione
vlasti . Film Nevinost bez zastite sacuvan je samo u fragmentima . Njih mozete videti samo
u instoimenom filmu Dusana Makavejeva snimljenog 1968 godine . Osim velike hrabrosti
i artisticke vestine ono sto Aleksica cini jos vecim herojem sopstvenog i danasnjeg vremena
je velika humanost koju je iskazao tokom svoje karijere donirajuci velika novcana sredstva
razlicitim humanitarnim sportskim i drugim udruzenjima . Javno je izvodio neverovatne
poduhvate savijanje gvozdene sipke , kidanje lanca zubima, hodanje po zici razapetoj
izmedju vrhova zgrada bez zastitne mreze . Leteo je iznad Kalemegdana prvi put 21
aprila 1940 godine ali i ostalih evropskih gradova drzeci se samo zubima za uze ispod
avionskog trupa . Umro je u Beogradu u domu za stare na Bezanijskoj kosi u krajnjem
siromastvu . Danas u beogradskom naselju Zemun polje postoji ulica akrobate Aleksica .
Sahranjen je na centralnom groblju u Beogradu .
dobojka | 11 Avgust, 2022 19:03
Starac Muja stoluje u Vrtu dobre nade tacno 85 godina . Toliko je proslo od kako je ovaj po
poreklu Amerikanac a po mestu rodjenja Nemac stigao u nase zivotinjsko carstvo . Preziveo
je Drugi svetski rat , Raspad Jugoslavije , hiperinflaciju , ratne 90 - te , Nato bombardovanje
i kada bi kojim slucajem uspeo da progovori ko zna kakve bi nam zanimljivosti iz istorije
mogao ispricati . Kako i nebi svetski a nas . Ovaj starac najstariji je zivi americki aligator
na svetu za koga je medjunarodna statistika potvrdila apsolutni svetski rekord u
dugovecnosti aligatora u kontrolisanim uslovima . Ako je verovati tadasnjim natpisima iz
štampe Muja je u vreme dolaska u Beograd imao dve godine . Ali na tada objavljenim
fotografijama on deluje starije tako da se predpostavlja da je u Beograd stigao kao
10-godisnjak . Stigao je iz nekog zoo vrta u Nemackoj ali nazalost za vreme Drugog
svetskog rata u saveznickom i nacistickom bombardovanju je stradao veliki deo arhive
dok su i nemacki zoo vrtovi pretrpeli svoje gubitke pa pisanih podataka o njegovim
godinama nema . U poznim godinama Muja je postao invalid . Nogu je zbog gangrene
izgubio 2012 godine . Operacija je trajala vise od tri sata a priprema za nju cetiri sata
duze . Zivot jednog krokodila je uglavnom nezanimljiv on se ne pomera mnogo i najveci
deo provodi u razmisljanju . Njegova ishrana zavisi od godisnjeg doba . Obicno se hrani
jednom nedeljno . Voli da jede i prepelice i kokoske i ne pravi razliku izmedju konjskog i
govedjeg mesa . Ali periodicno da bismo ispostovali i izbalansirali ishranu . Muja mora da
jede i pacove , zeceve i morske prasice . Metabolizam mu je takav da moze da vari i
lobanjske kosti .
dobojka | 07 Avgust, 2022 13:32
Senka Veletanlic je pevacki izdanak zagrebacke skole popularne muzike . Visoki nivo
profesionalizma, disciplina , decentnost , ozbiljnost , uzdrzanost odlike su te skole . Ona je
bila zvezda Opatijskog i Zagrebackog festivala kasnije i Beogradskog proleca . Anica Zubovic
Gabi Novak , Lola Novakovic bile su lepe doterane ali Senka Veletanlic uz sve to bila je i
moderna . Zivot i karijera kasnije su Senku Veletanlic odveli iz Zagreba u Beograd . Na
kompilaciji Zazeli ja cu doci nalazi se 21 pesma . Evokativni potencijal ponudjene muzike
je izuzetan . Ozivljavaju svetovi i prosla vremena . Na pocetku se nalazi pesma Prica o
izgubljenoj ljubavi autora Aleksandra Nećaka koju je Senka pevala na Beogradskom
prolecu 1963 godine . Prva pesma je dzezirani bluz nokturno koji kao da dospeo sa
repertoara Bili Holidej . Ova pesma vapi za rokerskom verzijom koja bi bila u skladu sa
nacinom na koji Dzenis Dzoplin otpevala Gersvinovu temu Summertime . Izuzetna
scenska pojava Senke Veletanlic zacinjena prirodnom elegancijom i lepotom privukla
je i filmadzije . Senka je kao glumica nastupala kod dvojice prominentnih jugoslovenskih
sinaesta . Igrala je u filmovima Nikole Tanhofera Svanuce i Sase Petrovic u filmu Tri .
Oba filma su iz 1965 godine . U trecoj prici se pojavljuje i Senka Veletanlic koja glumi
lepu gradsku devojku koju su zarobili partizani i osudili je na smrt zbog ljubavne veze
sa nemackim oficirom . Neke price imaju pocetak a nemaju kraj . Tako je i sa ovom
o Senki Veletanlic .
dobojka | 05 Avgust, 2022 13:39
Devojka iz Hrvaca o kojoj je pevao Dzoni ali i cela Jugoslavija je Snezana Banovic . U vezu sa
Dzonijem je usla kada je imala svega 18 godina . Dzoni je u tom trenutku imao 28 i sigurno
nije bio zet o kakvom su mastali Snezanini roditelji . Pa ipak nisu uspeli da sprece snaznu
vezu izmedju njih dvoje . Njoj su posvecene neke od najlepsih Azrinih pesama kao sto su
Zivot obicnog tempa , Jesi li sama veceras , Volim te kad pricas i Usne vrele visnje . Da je
sudbina bila malo drugacija i danas bi njih dvoje mogli da budu par jer te 1983 godine kada
se Dzoni pakovao i planirao put u Holandiju prvobitni plan je bio da i ona ide s njim . Tada su
bili tri godine u vezi i pred brakom cak su odredili i datum vencanja . Dzonijeva majka molila
je Snezanu da se ukrca s njim na taj avion jer ce propasti sam u Holandiji . Medjutim Snezana
je u jednom trenutku shvatila da joj taj scenario nije prihvatljiv i odustala je od cele price .
Danas je ona pozorisna redateljka i doktor nauka ali i profesorka produkcije na Zagrebackoj
Akademiji dramskih umetnosti . Snezana je govoreci o zivotu sa Štulicem priznala da jos
cuva uokviren rukopis pesme Volim te kad pricas i da je sve to sto je od njih dvoje ostalo .
dobojka | 01 Avgust, 2022 15:39
Rodjen je 7 januara 1913 godine u selu Rosica kod Krusevca . Profesionalnu karijeru je poceo
tokom 30 - tih godina na Radio Beogradu kao muzicki tandem sa Vlastimirom Pavlovicem
Carevcem . Tokom celog Drugog svetskog rata je bio zatocen u logorima na Banjici i Dahau .
Posle oslobodjenja Jugoslavije 1945 godine vratio se ponovo na Radio Beograd gde je ostao
deset godina . Posle se ponovo vratio pevanju u kafani . Nastupao je u poznatim kafanama u
Beogradu Šumatovci i Maderi . Bavio se komponovanjem pesama od kojih je najpoznatija
Jos litar jedan . Bio je prvi dobitnik Estradne nagrade Jugoslavije . Umro je 10 avgusta
1981 godine u Ribarskoj Banji kod Krusevca . Njemu u cast se u Ribarskoj Banji odrzavaju
Vuletovi dani .
« | Avgust 2022 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |