dobojka | 30 Decembar, 2018 10:13
Beti Bup je jedan od najprepoznatljivijih crtaca na svetu . Nastala je u Flajšer studiju
odakle je debitovala 9 . avgusta 1930 . godine i od tada je popularna . Kao inspiracija
za izgled Beti Bup posluzili su imidz vise tadasnjih poznatih americkih zabavljacica
od kojih je najupecatljiviji imidz pevacice Helen Kejn . Animator i tvorac lika Beti
Bup Grim Nejtvik je na osnovu pesme Bup Bup a Dup koju je izvodila Helen
Kejn stvori crtanog lika kome ce ona da pristaje . Helen Kejn je 1932 . godine
podigla tuzbu protiv Maksa Flajsera i Paramount studija u kojoj je trazila odstetu
od 250 000 dolara . Ta suma je trazena na ime odstete zbog toga sto je iskoristena
cuvena fraza bup - up - a dup iz njene pesme I wanna be loved by you .
Sudjenje je trajalo dve godine . Helen je trazila odstetu jer su prenosenjem
njenog izgleda na Beti prekrsili zakone o ljudskim pravima , zbog cega joj je
junakinja iz crtanog filma predstavljala nelojalnu konkurenciju .
dobojka | 28 Decembar, 2018 15:47
Iako za ovo nema čvrstih dokaza smatra se da je dekorisanje jelke kakvo mi danas
znamo pocelo u Nemačkoj u 16 . veku kada su pobozni hriscani unosili zimzelene
biljke u svoje domove i potom ih ukrasavali . Zimzeleno drvece nije izabrano slucajno .
Antičke civilizacije su verovale da unosenjem biljaka u svoje domove odaju pocast
bogu sunca i raduju se zelenilu koje ce bujati kada se on pojavi u svoj svojoj slavi
na prolece . Rimljani su ukrasavali svoje domove i hramove zimzelenim vrstama
u čast Saturna boga poljoprivrede . Keltski svestenici su ukrasavali hramove
zimzelenim biljkama koje su predstavljale simbol vecnog zivota . Smatra se da
novogodisnje drvo u hriscanskoj veri predstavlja rajsko drvo sa darovima
i svetlima koje predstavljaju mesec i zvezde . Prvi ukrasi na jelkama bili su
rucno radjeni . Stari Germani su koristili orahe , kolace , jabuke a kasnije i
kokice . Prva vestacka jelka prodata je 1883 . godine u Americi i kostala je
1 dolar . Nakon ovoga milioni engleskih zena pozelele su da i one imaju
istu ovakvu jelku u svojim domovima a trend se skoro prosirio i medju
Amerikancima koji su jos uvek osecali jaku privrzenost svojim starim
domovima . Zbog toga prva novogodisnja jelka se u Americi pojavila
upravo u novoj Engleskoj gde je ziveo najveci broj engleskih i nemackih
migranata . Do kraja 19 . veka postojali su bozicni vasari u svim vecim
gradovima evrope a u americi je posebno vazno pronaci i ukrasiti sto vece
drvo . Ova tradicija zadrzala se sve do danasnjih dana .
dobojka | 26 Decembar, 2018 12:07
Spomenik Patrijarhu Pavlu koji je nedavno otkriven na platou ispred crkve svetog Marka
izazvao je razne komentare u javnosti . Bilo je dosta zamerki sto je spomenik okrenut
prema kaficu a ne prema crkvi . Mnogi verovatno ne znaju da su prostorije u kojim
se nalazi kafic vlasnistvo Srpske pravoslavne crkve , na kojoj se ostvaruje ne mali
iznos zakupa . Ako je patrijarh Pavle najpostovaniji medju pravoslavnim patrijarsima
a jeste Srpska pravoslavna crkva bi morala da se odrekne profita od izdavanja lokala
i umesto kafica otvori galeriju koja bi sadrzala fotografije i eksponate koji svedoce o
zivotu i radu uvazenog patrijarha . Ono sto najvise smeta posmatracu je cudan i
neprirodan polozaj spomenika . Posto nedostaje tron , cini se da jednim delom
visi u vazduhu . Spomenik je trebalo postaviti u sredisnji dio Tasmajdanskog
parka gde bi u zelenilu plenio poglede dece i odraslih . Lik patrijarha odaje
smirenost . Pogled mu je spusten na ruke tako da se cini da se pomirio sa
sudbinom koja ga je zadesila . Posto je spomenik kako je receno radjen
na osnovu fotografije na kojoj patrijarh sedi u tramvaju vajar nije smeo da
ga lisi sedista i na spomeniku . Gradske vlasti su odlucile da se u Rakovackom
manastiru postavi jos jedan isti spomenik samo nesto veci . Bilo bi lepo da patrijarh
dobije bar tronozac na kome bi mogao da se odmori .
dobojka | 24 Decembar, 2018 09:51
Secate li se rumenog čikice sa brkovima koji se smeje uz času piva . Oni mladji sigurno ne
ali oni malo stariji znaju deku sa nalepnica koja je krasila flasu čuvenog Jagodinskog
piva . Inače on nije bio izmisljen lik , vec je zaista postojao . U pitanju je Miroslav
Mitrovic poznatiji kao Losa . Rodjen je 1892 . godine u srcu Šumadije , u selu
Dragovo . Ucestvovao je u I svetskom ratu , gde je zbog teskog ranjavanja ostao
invalid bez obe noge ali vedrog duha . Upravo zbog toga je bio najomiljenija
licnost u selu . Cesto je u čezama sa konjima isao u Jagodinu u čuvenu Šarenu
kafanu i upoznao komercijaliste pivare , koji su mu predlozili fotografisanje na koje
se on pojavio doteran . I danas u Dragovu zive njegovi potomci koji imaju samo reci
hvale za njega jer se i kao invalid bavio poljoprivredom puzeći dok nije dobio proteze .
Kasnije se bavio i pčelarstvom . Miroslav Mitrovic je umro 1961 . godine ali njegov
lik nije jer je Jagodinski čiča pocetkom 21 . veka zasticen u medjunarodnoj
instituciji za zastitu intelektualne svojine u Zenevi .
dobojka | 22 Decembar, 2018 14:53
Nezaobilazno mesto svracanja ucenika osnovnih i srednjih skola krajem 1970 - tih i
pocetkom 80 - tih . Začetak fast food kioska u Beogradu . Asortiman virsle i kobasice
kuvane u velikom loncima od rostfraja sa poklopcima , bajate zemičke , razvodnjeni
cetroproizvodov senf i beli PKB jogurt u petrapaku . Prodaja brze hrane bila je jedna od
brojnih namena popularnog kioska K67 koji je Slovenski dizajner Saša Machtig
projektovao 1966 . godine . Proizvodnja je pokrenuta 1968 . a do sredine 1970 - tih
K67 se prometnuo u sveprisutni ulicni element inventara u SFRJ i susjednim solicijalistickim
drzavama . Izradjivan je od poliestera i poliuretana u sest boja od kojih je crvena bila
najpopularnija pa ne iznenadjuje da je u kolektivnom sjecanju K67 ostao trajno
zabiljezen kao crveni kiosk . Kvalitet Machtigovog dizajna rano je dobio medjunarodnu
potvrdu - Njujorski muzej Moma uvrstio je K67 u svoju prestiznu zbirku vec pocetkom
1970 - tih . Kraj veka K67 je dočekao kao isluzeni relikt epohe plastike da bi u novom
milenijumu postupno bio prepoznat kao jedan od najvecih domena jugoslovenskog
industrijskog dizajna .
dobojka | 20 Decembar, 2018 13:26
Bilo je to pre skoro 100 godina . Pre čitavog jednog veka kada je Srbija bila sapeta lancima
velikog rata . Preko 150 000 vojnika naslo je svoj spas na Krfu a zajedno sa njima bio je
i veliki vojvoda Stepa Stepanović . Iako danas mozda vazi ona prica da generali i
vojvode uzivaju dok se pesadija pati , zna se da nase vojvode nikada nisu bile takve .
Borili su se podjednako hrabro i zustro sve vreme vodeci racuna o svakom svom
vojniku . Vojvoda Stepa Stepanovic smestio je štab u sredinu svojih trupa kako bi
nadgledao oporavak vojnika i pripreme za proboj fronta . Bez obzira na vreme obilazio
je svoje trupe . Odnosio se prema svojim junacima kao da im je otac ili deda , trudio se
da im da snage da izguraju sve na sta su bili primorani . Tako je krajem te 1917 .
godine vojnik Vasilije Lazic sedeo u rovu sav snuzden i nikakav . Bio je 18 . decembar
i vec se smrklo . Misli su mu lutale , pitao se da li mu je porodica ziva , ima li nade
da ce se ikada vise sresti . Prolazio neki staresina na konju i zastao kraj njega .
Vojniče sta ti je kao da su ti sve ladje potonule upitao je neznanac u mraku .
Sutra mi je slava gospodine . Razmisljam o mojima , jesu li zivi , da li mogu da slave
imaju li uopste gde , rekao je Vasilije tiho na sta mu je staresina porucio da se ne brine
i produzio dalje . Sutradan su Vasilija pozvali u centralni štab . Docekao ga je licno
vojvoda Stepa Stepanovic i tada je shvatio da je sa njim pricao prethodne veceri .
Na stolu slavnog srpskog vojvode gorela je sveca , a pored nje je bila mala cinija
zita i pogača umesto slavskog kolača . Vasilije se rasplakao kao dete sve dok
nije cuo glas slavnog velikog junaka Hajde vojnice nema suza , da se presece
kolač . Srecna ti slava .
dobojka | 18 Decembar, 2018 10:27
Most na suvom u Zrenjaninu , ispod koga je nekada tekao rukavac Begeja , koji je
zatrpan 1985 . godine , tako da danas ispod njega vise ne postoji vodena povrsina .
Most je izgradjen 1962 . godine po projektu inzenjera Rade Janjatova kao viseci
most . Namena mu je bila da poveze centar Zrenjanina sa gradskim kvartom Mala
Amerika . Dva noseca stuba , jedan na severnoj a drugi na juznoj strani napravljeni su
od armiranog betona . Severni stub u obliku obeliska i njegova duzina je 23 metra
dok je juzni stub u obliku šestara a visina iznosi 16 . metara . Noseci kabl se sastoji
od 102 čelicne zice . 1985 . godine gradske vlasti odlucuju da zatrpaju rukavac
Begeja na kojem se most nalazi i od njega naprave tri jezera . Nasip izmedju dva
jezera izgradjen je tacno na mestu mosta . Tako je 23 godine posle izgradnje
most izgubio svoju namenu . 2018 . godine 33 godine od kako je most ostao bez
reke . Most na suvom i dalje stoji iako zardjao i u losem stanju . Gradske vlasti
planiraju da most struse jer vise ne sluzi nameni a i zbog bezbednosnih razloga .
Neki gradjani smatraju da je most na suvom postao ironican simbol Zrenjanina
i da ne bi trebalo da bude srusen .
dobojka | 16 Decembar, 2018 09:52
Amrita Šer Gil danas se smatra najeminentnijom indijskom slikarkom i jednom od
najznacajnijih umetnica sveta s pocetka 20 . veka . Ponekad je nazivaju indijskom
Fridom Kalo čija dela stoje rame uz rame sa najvecim genijem bengalske renesanse .
Rodjena je u Budimpesti u porodici oca Indijca i majke Jevrejke iz Mađarske . Od malena
je bila okruzena bogatstvom jer joj je otac pripadao vladajucoj aristokratskoj kasti u
Indiji , a majka bila poznata operska pevacica . Porodica se preselila u Indiju i devojcica
je odrastala pod velikim uticajem kulture te zemlje . Pre osme godine Amrita je svirala
klavir i violinu a od devete godine drzala koncerte zajedno sa mladjom sestrom .
Jedno vreme je pohadjala i umetnicku skolu u Firenci . Amrita Šer Gil se udala za
svog rodjaka iz Madjarske doktora Viktora Egana . Godine 1941 . samo nekoliko dana
pre otvaranja njene prve samostalne izlozbe Amrita Šer Gil se ozbiljno razbolela i pala
u komu . Umrla je oko ponoci 6 . decembra 1941 . godine ostavljajuci iza sebe ogroman
broj dela iako joj je bilo samo 28 . godina . Amrita Šer Gil je kremirana 7 . decembra
1941 . godine . Njen pepeo zauvek pociva u njenoj voljenoj Indiji u kojoj su njena
dela proglasena nacionalnim blagom .
dobojka | 14 Decembar, 2018 12:30
Njeno poreklo se ne zna . Tvrdi se da je bila Srpkinja , Grkinja ili Francuskinja . Njen brat
po imenu Ali bio je u sultanovoj sluzbi . U harem je stigla 1457 . godine a 1459 rodila je
princa Dzema . Posle smrti princa Mustafe , Dzem je iz provincije Kastamonu prebačen
u provinciju Konja , te je i ona otisla s njim . Dzemu je kao lala bio dodeljen Gedik Ahmed
Paša koji je radio sve kako bi vise istakao Bajazita a ne Dzema . Trudila se da Dzema
otrgne od evropskog uticaja ali nije uspela . Dzem se ozenio Elenom koja je bila kcerka
Nikole de Pitigliana . Posle smrti sultana Mehmeda Dzem se ne časeći časa proglasio
sultanom Anadolije zahvaljujuci tadasnjem velikom veziru Karamnli Mehmet Paši koji
vest o padišahovoj smrti proglasio prvo njemu , pa princu Bajazitu . Bajazit je nakon
6 . dana došao u prestonicu i preuzeo vlast . Posle smrti princa Dzema , Čiček
Hatun je izbegla u Kairo gde je i umrla 1498 u 67 . godini zivota .
dobojka | 12 Decembar, 2018 15:17
Deca danas počinju da puse vec u drugom , trećem razredu osnovne skole dok za koju
godinu više zavrsavaju na lečenju od droge , te ispiranju zeludca zbog opijanja . Tuzno
zabrinjavajuce , alarmantno , neverovatno , sve u isto vreme . Naravno nije ovo nikakva
praksa ali porazavajuce je da uopste imamo slicne slucajeve kod mladih koji su jos daleko
od granice punoletstva. Zabrinuti su i roditelji i nastavnici i drzava . Vec odavno porucuju
da svi treba da zbijemo redove i tu nasu zalutalu mladost vratimo na pravi put . Put koji bi
svetlosnim godinama trebao i morao da bude daleko od pomenutih poroka jer ovde
prakticno je rec o deci . Nazalost njihovi zivotni putevi sve cesce i sve ranije se ukrstaju
sa cigaretama pivom marihuanom i heroinom . Dok je u ne tako dalekoj proslosti
prvi dim padao krajem osnovne skole a prvo opijanje na pocetku srednje , nasi
malisani danas to prodju a da su jedva premasili desetu godinu zivota . Kako smo
poceli ne treba da bude veliko iznenadjenje kada ta ista deca u tim svojim malim
godinama podju da umiru od predoziranosti ili od trovanja alkoholom . Dakle treba jos
vise i jače da se zabrinemo i ucinimo sve sto je u nasoj moci da ih vratimo tamo gde
pripadaju a to sigurno nisu mračni haustori i parkovi gde se bodu iglama i piju do
besvesti .
dobojka | 10 Decembar, 2018 15:06
Za epsku snagu kojom je oblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje na danasnji
dan 1961 . godine Ivi Andriću je dodeljena Nobelova nagrada za knjizevnost . Nobelovu
nagradu smatram kao izuzetno priznanje za celokupnu knjizevnost knjizevnost moje
zemlje rekao je skromno Ivo Andric kada je primio vest o tome da je upravo on dobio
priznanje Švedske kraljevske akademije i tako pretekao engleske knjizevnike Lorensa
Darela , Grema Grina , Amerikanca Dzona Štajnbeka , i Italijana Alberta Moravija
koji su sa njim bili u najuzem izboru . Osim Andrica koji je dobio Nobelovu nagradu
laureati 1961 . godine bili su Amerikanac Melvin Kalvin dobitnik nagrade za hemiju ,
Nemac Rudolf Hofštater za fiziku , Amerikanac Đerđ fon Bekaši za medicinu i Dag
Hamaršeld kome je posthumno dodeljena Nobelova nagrada za mir . Andric je
u Štokholm otputovao 5 . decembra u drustvu supruge Milice Babic - Andrić .
Nagradu mu je na dan smrti Alfreda Nobela 10 . decembra 1961 . godine
urucio svedski kralj Gustav VI u raskosnoj dvorani Koncertne palate Švedske
akademije . Moja zemlja je zaista mala zemlja medju svetovima kako je rekao
jedan nas pisac i to je zemlja koja u brzim etapama po cenu velikih zrtava i
izuzetnih napora , nastoji da na svim podrucjima pa i na kulturnom nadoknadi
ono sto joj je neobicno burna i teska proslost uskratila . Dopustena je na kraju
pozeleti da prica koju danasnji pripovedac prica ljudima svog vremena , bez
obzira na njen oblik i njenu temu , ne bude ni zatrovana mrznjom ni zaglusena
grmljavinom ubilackog oruzja , nego sto je moguce vise pokretana ljubavlju i vodjena
širinom i vedrinom slobodnog ljudskog duha . Jer pripovedac i njegovo delo ne sluze
nicemu ako na jedan ili na drugi nacin ne sluze coveku i čovecnosti . To je ono sto je
bitno . I to je ono sto sam smatrao za dobro da istaknem u ovom svom kratkom
razmatranju koje cu ako mi dopustite zavrsiti kao sto sam i poceo sa izrazom
duboke i iskrene zahvalnosti .
dobojka | 08 Decembar, 2018 10:04
1 . Ubistvo je najavljeno
Kristijeva ovde plete mrezu zlocinu dugu vise decenija . Sve je pocelo kada su dve sestre
od kojih je jedna bila tesko bolesna , otisle u inostranstvo . Godinama kasnije samo
jedna od njih se vraca , i zaprepascuje kada u novinama čita oglas u kojem pise da
će se u njenoj kući te večeri odigrati ubistvo . Ovu misteriju resava poznata bakica
sa ruzičastim šalom , gospodjica Marpl a za to koristi i svoju vestinu imitiranja glasova .
2 . Ubistvo Rodzera Akrojda
Knjiga iz 1926 . godine pocinje smrcu bogate udovice u malom mestu . Ubrzo Akrojd
čovek za kojeg je trebalo da se uda objavljuje da je ubila svog prvog muza i ubila
se jer ju je neko zbog toga ucenjivao , a zatim i on biva ubijen . Glavni lik u
knjizi je famozni Herkul Poaro , a pricu nam prica seoski lekar Šepard .
3 . Nemezis
Gospodjica Marpl prima neobicno pismo od bogatasa iz knjige Karipska misterija
njegov sin je umro u zatvoru , a nije počinio ubistvo zbog kojeg je osudjen .
Marplova mora da krene na put kako bi u zabacenom mestu u kojem zive tri
sestre otkrila pravog ubicu . Ovo je mozda jedna od najtuznijih knjiga Kristijeve
naročito kada shvatite zasto je ubistvo uopste počinjeno .
4 . ABC ubistva
Jedan od prvih romana o serijskim ubicama donosi nam frustriranog Poaroa koji ne
moze da spreči ubistva iako su unapred najavljena . Ubrzo shvate da su zrtve
Alis Ašer , Beti Barnard i Kajmakl Klark birane po tome što im imena počinju
prvim slovima abecede , po redu . Da li će stici do ubice pre nego sto D dodje na
red .
5 . Iskrivljena kuća
Ako je Nemezis najtuznija knjiga Kristijeve , Iskrivljena kuća je svakako
najbizarnija . Čarls Hejvord upoznaje porodicu zene u koju je zaljubljen , uvrnutu
skupinu likova koja zivi u iskrivljenoj kućici iz dečije pesmice . Kada glava porodice
deda Aristid bude otrovan sopstvenim lekovima a zatim i 12 - godišnja Dzozefina %3
dobojka | 04 Decembar, 2018 12:18
Teatar na Djumruku ili Djumrukana je prvo stalno pozoriste u Beogradu . Radilo je tokom
1841 do 1842 . godine u blizini danasnjeg Savskog pristanista luke Beograd . Najzasluzniji
za osnivanje teatra na Djumruku bili su nas poznati komediograf i jedna od centralnih
ličnosti Jovan Sterija Popović i Atanasije Nikolić . Njih dvojica su krajem 1840 godine
obnovili rad pozorista u Kragujevcu . U Beograd su dosli 1841 godine kada je Licej na
kome su bili predavaci preseljen iz Kragujevca u Beograd novu prestonicu Knezevine
Srbije . Pozoriste je otvoreno 4 . decembra 1841 . godine delom Jovana Sterije Popovica
Smrt Stefana Decanskog . Glumački ansambl su činili amateri . Teatar na Djumruku
prestao je da radi krajem avgusta 1842 . godine za vreme bune ustavobranitelja .
Poslednja predstava odigrana je 16 avgusta . Ubrzo je Toma Vučić Perišić podigao
bunu tokom koje je sa vlasti svrgnut Mihailo Obrenović , čest posetilac Teatra na
Djumruku
dobojka | 02 Decembar, 2018 13:45
Ime čoveka koji je naredio da se Isus Hrist razapne na krst i koji je vodio njegovo sudjenje
ozloglasenog rimskog guvernera Jerusalima , desifrovano je tek sad na bronzanom prstenu
nadjenom jos pre pola veka prilikom iskopavanja na nalazistu Herodion kraj Vitlejema na
zapadnoj obali . Iskopavanja je predvodio Gideon Forster profesor sa Hebrejskog
univerziteta u Jerusalimu pre godinu dana nakon rata 1967 u sklopu priprema da se
otvori za posetioce . Ono sto je nadjeno je nedavno predato timu koji trenutno radi
na nalazistu , a prsten je samo jedan od hiljadu tamo iskopanih predmeta . Ime se pojavilo
tek nakon pomnog čišćenja prstena i nakon sto je fotografisan specijalnom kamerom u
labaratoriji Izraelske uprave za antikvitete . Na prstenu koji se smatra da je sluzio
za pečaćenje na grčkom jeziku je ispisano Pilat , ime koje se vezuje za rimskog
guvernera Pontija Pilata . On se pominje u Novom Zavetu kao Isusov dzelat .
Bio je Rimski lider u Judeji i očito najvazniji medju njima a vladao je od 26 do 36
godine a po nekim tumačenjima još od 19 . Prsten za pečačenje tog tipa smatra se
takodje znakom statusa u konjici kojoj je Pilat pripadao . Posto je dosta jednostavan
istrazivaci veruju da ga je guverner koristio u svakodnevnom radu ili je pripadao nekom
od njegovih zvaničnika . Postoji jos jedan kamen na kome piše Pilat a koji se takodje
vezuje za ozloglasenog Rimljanina . Pronasao ga je isti profesor Forster . Tvrdjavu
kraj Vitlejema izgradio je kralj Irod koji joj je i dao svoje ime . Nakon njegove smrti
postala je veliko groblje , ali su gornji deo kompleksa koristili zvanicnici koji su
vladali Judejom u to vreme . Smatra se da je u Pilatovo vreme bila sediste uprave .
« | Decembar 2018 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |