dobojka | 31 Oktobar, 2019 10:01
Teodor Jankovic Mirijevski rodjen je 1741 godine u Sremskoj Kamenici u bogatoj srpskoj
porodici poreklom iz Mirijeva u okolini Beograda . Kako je jos od malena bio bistro i pametno
dete roditelji su ga poslali na školovanje pa je Jankovic zavrsio filozofiju u Beču i nakon toga
ostao u tom gradu . 18 vek je bio period procvata građanske svesti . U celoj evropi otvarale
su se skole jednako dostupne svoj deci a ne samo onoj iz povlasćenih polozaja . Polako je
sazrevala svest da drzava mora da bude ta koja ce se brinuti o obrazovanju buducih
generacija i omoguciti pristup ucenju pod jednakim uslovima za sve . U takvim uslovima
pocinje i Jankoviceva aktivnost na reformi skola u Vojvodini koja je bila deo Habzburske
monarhije . Godine 1773 postao je direktor srpskih i rumunskih skola u Banatu . Tri godine
kasnije njegovom zaslugom donet je skolski ustav za pravoslavne skole kojim je reformisano
srpsko i rumunsko skolstvo . Za svoj rad Teodor Jankovic Mirijevski dobio je plemicku titulu
od Austrijske drzave . Teodor Jankovic osnovao je prvo ministarstvo prosvete u Rusiji
a zbog svojih zasluga je postao clan ruske akademije nauka . I rusi su znali da mu se oduze
dobio je nasledno plemstvo i spahiluk Nork u Moglievskoj guberniji u Belorusiji . Kao plemic
svom prezimenu je dodao Mirijevski kako bi naglasio svoje poreklo i secanje na porodicu .
Teodor Jankovic Mirijevski umro je u Petrogradu 1814 godine . Sahranjen je kod crkve
Aleksandra Nevskog .
dobojka | 29 Oktobar, 2019 10:02
Ladislav Posmrče je bio austrijski vojvoda kralj Ugarske i kralj Česke iz dinastije Hamburga
. Svoj strasni nadimak posmrče duguje činjenici da je rodjen posle smrti svog oca Alberta
II Nemačkog i da je tako postao kralj vec u trecem mesecu zivota . Njegova majka Elizabeta
Luksemburska pokusala je da mu sacuva presto iako je vecina plemstva izabrala za kralja
drugog kandidata kralja Poljske Vladislava III Jagelonca . Sa bebom kraljem se povukla u
Beč a posle njene smrti o Ladislavu se brinuo austrijski vojvoda i car svetog rimskog
carstva Fridrih III Habzburski . Kada je Vladislav III stradao u borbi kod Varne 1444 ugarsko
plemstvo je pozvalo Ladislava nazad u zemlju . Kako je Fridrih oklevao da ispuni zahteve
Mađara Ugarskom je kao kraljevski regent od 1446 do 1452 godine upravljao proslavljeni
vojskovođa i velikas Janos Hunjadi . Tokom Ladislavove vladavine vrhunac borbi sa
turcima bila je uspesna odbrana Beograda 1456 posle koje je umro Hunjadi . Ladislav je
bio usred priprema za zenidbu sa francuskom princezom Magdalenom Valoa cerkom
kralja Šarla VII kada je preminuo 23 . novembra 1457 . godine . O njegovoj naprasnoj
smrti dosta rano su pocele da se ispredaju glasine . Po nekima bio je otrovan . Pojedini
istoricari su smatrali da je umro od kuge . Medjutim ispitivanje skeleta kralja Ladislava
sprovedena 1987- 88 godine pokazala su da je kralj patio od leukemije . Sahranjen je
u praskoj katedrali Svetog Vida . Osim nadimka za istoriju nije bio narocito znacajan .
Posto nije bilo zakonitih naslednika sa njim je izumrla citava jedna grana Habzburske
dinastije .
dobojka | 25 Oktobar, 2019 17:28
Verovatno najpoznatiji lekar montrum koji je svojim eksperimentima nad ljudima dao jednu
potpuno novu dimenziju uzasa tokom drugog svetskog rata bio Jozef Mengele . Ipak on nije
bio jedini . Među lekarima monstrumima bilo je i zena . Jedna od najozloglasenijih bila je
Herta Oberhauzer doktorka iz Ausvica i Ravenzbrika - konc logora narocito upamcenog po
strasnim zlocinima koje su pocinile zene čuvari . Ono po cemu se Herta isticala bili su
eksperimenti nad zenama kojima je vadila organe cesto dok su jos bile zive . Ispitivala je
regeneracije organa kao i transplantaciju kostiju . Ipak Herta se nije zaustavila . Ubijala je
zdravu decu tako sto bi im injekcijama ubrizgala otrove koji cine da osoba umre u roku od
3 do 5 minuta ali da sve vreme bude svesna . Sprovodila je neke od najjezivijih i bolnijih
medicinskih eksperimenata sa naglaskom na namerno nanosenje rana logorasima kako bi
simulirala rane koje su nemacki vojnici trpeli u borbi . Herta je bila jedina zena na lekarskim
sudjenjima nacistima u Nirnbergu i osudjena na 20 godina zatvora . Kazna je kasnije smanjena
na 10 godina i ova doktorka je docekala da ponovo ugleda slobodu - pustena je 1952 godine
zbog dobrog vladanja . Šokantno je da je i nakon toga radila kao porodicni lekar u Nemackoj
. Izgubila je dozvolu za rad tek nakon sto ju je prepoznala jedna od zrtava iz logora 1958
.Medjutim zalila se i ponovo dobija pravo da se bavi medicinom u aprilu 1961 nakon cega
je radila u labaratoriji u institutu Bodelšving . Preminula je u januaru 1978 godine u
66 godini zivota .
dobojka | 21 Oktobar, 2019 15:31
La Pola kako su je zvali tokom njenog kratkog zivota bila je odvazna ostrog jezika i prkosna.
Borila se za slobodu svoje zemlje dok se pretvarala da sedi u uglu i šije . Ime Polikarpe
Salavariete kako su je od miloste zvali bila je revolucionarka borila se za slobodu svoje
zemlje danasnje Kolumbije od španske kolonijalne vlasti i jedna od prvih pokazala da se
na zene u spijunskom poslu i te kako moze racunati . Pola je rodjena negde oko 1795
godine . Kako njena krstenica nikada nije potvrdjena njeno ime do danas nije poznato
istoriji . Pretvarajuci se da je krojacica i kucna pomocnica Pola je nudila svoje usluge
rojalistickim španskim domacinstvima . Pod maskom neuke i priglupe sluzavke imala
je pristup sastancima kolonijalne vlasti gde je skupljala obavestajne podatke i
prosledjivala je gerilcima . Špijunaza je tekla glatko sve dok dok momak po kome je
La Pola poslala poruku revolucionarima nije uhapsen . Podatci iz pisma su je optuzivali
i odmah je uhapsena . La Pola je osudjena na smrt streljanjem . Pre egzekucije kada
su je izveli pred masu hrabra revolucionarka je odrzala govor zbog koga su morali da
je nadglasavaju bubnjevima . U trenutku smrti imala je samo 25 godina . Zrtva Polikarde
Salavariete nikada nije zaboravljena i inspirisala je revolucionare dugo nakon njene smrti .
Dan Kolumbijske zene i danas se slavi u čast ove herojine .
dobojka | 15 Oktobar, 2019 13:58
Nikola Skobaljic srpski vlastelin iz 15 veka danas zivi paralelno i u istoriji i legendama
Leskovackog kraja . U ovom gradu rado ce vam ispricati da je ovog junaka rodila devojka
iz obliznjeg sela a da je zacet tako sto je jela zivu ribu - skobalja . Reci ce vam jos i da je
Nikola bio veoma mudar i hrabar da ga turci nikada nebi uhvatili da nije bilo izdaje njegove
kume ali da cak ni onda nije ziv uhvacen vec se na svom konju vinuo u nebesa i legendu.
Istorijske cinjenice mnogo su prozaicnije . Nikola Skobaljic bio je poslednji vladar Dubocice
pre konacnog pada pod tursku vlast . Njegova tvrdjava bila je Zeleni grad kod Vucja .
Skobaljic se protivno naredjenjima despota Đurđa Brankovica da se preda suprostavio
osvajacima i 24 septembra 1454 godine sa vojskom iz Dubocice potukao tursku vojsku
kod Banje na prilazima Novom Brdu . U povlacenju prema svojoj tvrdjavi kod Vucja
Skobaljic je pruzio otpor ali je 16 novembra 1454 godine na reci Trepanji kod Kisline
porazen i zarobljen . Jos istog dana zajedno sa stricem nabijen je na kolac i tako je
ostao upamcen po jos jednom strasnom podatku - kao prvi srbin poznat imenom i
prezimenom osudjen na tu jezivu kaznu . Ostaci Skobaljevog grada i danas se nalaze na
severnim obroncima planine Kukavice kod Vucja juzno od Leskovca . Predeo je prilicno
negostoljubiv i neuredjen pa lepotu i velicinu ovog srednjovekovnog utvrdjenja zbog
rastinja retki posetioci i ne mogu da sagledaju .
dobojka | 11 Oktobar, 2019 18:16
Davne 1913 godine predsednik beogradske opstine Ljuba Davidovic je od vec cuvenog
vajara Ivana Mestrovica zatrazio da u cast srpske pobede u Balkanskim ratovima izradi
spomenik koji bi stajao na najprometnijem beogradskom trgu - Terazijama . Prvi svetski rat
i stvaranje nove drzave omeli su Mestrovicev rad pa je do postavljanja spomenika doslo
tek 1928 godine i to ne na Terazijama vec na Beogradskoj tvrdjavi . Pre toga spomenik je
zestoko kritikovan a dobrom delu javnosti je smetala i cinjenica sto je muskarac kojeg je
Mestrovic izvajao gol . Čitava ova prica poznata je javnosti i cesto prepricavana a u njenoj
senci obicno ostaju zanemareni neki drugi detalji na primer kako je Ivan Mestrovic zapravo
zamislio da spomenik izgleda i kako je on ustvari trebao da se zove . Nazalost originalni
Mestrovicevi planovi nisu sacuvani . Poznato je da je model predvidjao monumentalnu
fontanu precnika od osam metara sa cetiri lava koja bi je krasila i u sredini petostepenim
stubom od pet sest metara - simbolom petovekovnog ropstva pod Turcima . Na vrhu
stuba bi stajala statua sa pticom u jednoj ruci i spustenim macem okrenutim nadole .
u drugoj kao simbol mira i miroljubivosti ali i spremnost da u svakom trenutku reaguje
na napad . Prvobitno citava kompozicija je trebalo da se nazove Vesnik pobede . Kasnije
je ipak ocigledno Mestrovicevoj ideji koji je voleo drugo ime spomenik nazvan pobednik
mada se kao jedno od nezvanicnih imena dugo pominjao i Sokolar po cemu bi se
moglo zakljuciti da je ptica u ruci - soko . U spomeniku olicen je vesnik koji je onih
velikih dana stvaranje nase drrzave objavio sirom sveta pobedu iz koje je ponikla kraljevina
Srba Hrvata i Slovenaca . Danas oslonjen na svoj mac taj vesnik ponosno se uzdize kao
gordi cuvar krvlju stecene slobode . Ovaj je spomenik duboki simbol nesalomljive snage
koji u sebi nosi duh naseg plemena jer ce bdijuci nad kapijama grada sluziti kao vecna
opomena da se ne sme i ne moze razbiti ono sto je narodni genije stvorio rekao je
Kumanudi . Bio je to prvi govor koji su Beogradjani slusali preko megafona .
dobojka | 05 Oktobar, 2019 14:35
Hua Mulan bila je legendarna kineska ratnica za koju se veruje da je zivela tokom perioda
Juzne i severne dinastije tj negde u periodu izmedju 4 i 6 veka . Za razliku od animirane
junakinje prava Mulan je opisana kao zena koja je u startu bila vesta s oruzjem . Regija u
kojoj je zivela od davnina je bila poznata po kung fu borcima koji su odlicno baratali macem
pa se veruje i da je Hua Mulan stekla ove vestine kao devojcica . Osim ovoga jahala je konja
i bila odlican strelac . Ipak osnove price o legendarnoj kineskoj ratnici iste su i kao u
Diznijevom crtacu u njenoj porodici nije bilo muske dece sto je stvorilo problem kada je car
pozvao trupe protiv najezde Mongola . Kako je iz svake porodice jedan clan morao da podje
u bitku to je morao da bude Mulanin otac . Isto kao u Diznijevom filmu Mulan je odlucila
da zauzme ocevo mesto . Bilo joj je 18 godina kada se prikljucila trupama koje su se
spremale da se suprodstave Mongolima . Naravno u stvarnosti pored nje nisu bili ni
natprosecno inteligentni konj niti mali crveni zmaj da joj pomognu . Prema legendi Mulan
je u ratu provela 12 godina . Tokom ovog perioda zbog vestine i hrabrosti odlikovana je
cak 12 puta a i napredovala je u vojnoj hijerarhiji i stigla je do visokih činova . Originalna
pesma iz 6 veka zavrsavala se ovde ali je knjiga objavljena u vreme dinastije Ming .
Ova verzija postala je narocito popularna a jedan od razloga je i cinjenica da se prica
zasniva na ravnopravnosti polova sto je u knjizevnosti onog vremena bila prava retkost .
Ipak ovaj roman dodao je i delove koji nisu postojali u ranijim legendama o Mulan .
Ovo se pre svega odnosi na tragican kraj ove junakinje . Naime prema romanu Mulan
se vratila kuci samo da bi saznala da joj je voljeni otac odavno preminuo i da joj se majka
preudala . Da stvar bude jos gora ona je bila pozvana da sluzi kao konkubina Hesena Kana
vladara tog regiona . Kako bi izbegla tu sudbinu Mulan je resila da se ubije rekavsi ja sam
devojka . Prosla sam kroz rat i dovoljno ucinila . Sada zelim da budem sa svojim ocem .
Dakle u stvarnosti nije bilo onog zivela je srecno do kraja zivota .
dobojka | 03 Oktobar, 2019 17:10
Sve manje je bunara . Oni koji su zateceni zasticeni su propisima za slucaj elementarnih
nepogoda i rata . Garantuje im se opstanak ali ne i puno odrzavanje . Zaboravilo se da
su bunari istovremeno i spomenici proslosti koji imaju i svoje folklorne vrednosti . Ne znamo
kako su bunari nekada izgledali . Reč bunar je turska ali ih je bilo i pre svedoci nas stari
izraz kladenac koji je u vezi sa recju klada , panj odnosno sa praslovenskim kolt sekirom
odsecena grana i motka , klin , kolac . Veza bunara i odsecenog drveta treba da se odnosi
na njegovu ogradu ili na podgradjivanje prilikom izrade jame . Sve do skoro za podupiranje
pri izvodjenju zgrada koristile su se bunarske motke . Bunardzije pripadnici zanata koji
je gotovo izumro obicno su okoncali rad posto iskopaju i ozidaju jamu . Kucicu sa uredjajem
za zahvatanjem i izvacenje vode pravili su uglavnom drugi . Bunardzijski posao bio je
tezak pretila je opasnost od obrusavanja prodora vode i peska ali i otrovnih gasova .
Izrada kucice zahtevala je mastu . Donji deo zvao se santrac bunarska ograda .
Bio je drven zidan ili betonski odlikovao se tezinom i skromnijom obradom . Gornji deo
sa kapcima krovicem i ukrasima bio je bogatiji laganiji i sve kitnjastiji prema vrhu .
Krovic cesto slozen obsiven je limom sa razigranim ornamentom na strehi . Na slemenu
krovic je nosio jabuku sa kopljem . Kapci su bili od pravilno slozenih proredjenih letava
najcesce farbanih . Sklop bunara i jame i kucice kao i stepenovanje elementana sadrzi
sistem koji ne pociva samo konstrukcijskoj logici . Voda i vazduh podzemno i nadzemno
dubina i visina , tama i svetlost teskoba i lakoca donji svet i nebo u ovom sistemu
su polarizovani i imaju dublji smisao . Mozda bunari zato imaju privlacnu snagu ne
kao ukras u dvoristu . Danas ih ima tu i tamo oronuli su i vise ih ne primecujemo .
Zato sto su im kucice od trosnog materijala a i zbog nase ravnodusnosti vremenom ce
od njih ostati samo onaj tmurniji podzemni deo .
dobojka | 01 Oktobar, 2019 15:13
Pricu o Ivici i Marici zna svako dete na planeti . Braca Grim bavili su se skupljanjem narodnih
prica i legendi njihovim zapisivanjem . Bajku o Hansel i Gretel u nasem prevodu o Ivici i Marici
objavili su prvi put 1812 godine ali je njeno poreklo mnogo starije . Zena iza lika bezimene
vestice koja jede decu zapravo se zvala Katrina Šredering i naravno uopste nije bila vestica .
Rodjena je 1618 godine negde na planini Harc na severu Nemacke . Bila je pekarka prilicno
poznata a specijaliteti su joj bili kolaci i raznorazni slatkisi zbog kojih su je deca iz celog
sela obozavala . Upravo na jednom od crkvenih okupljanja upoznala je Hansa Metzlera
u nasem prevodu Ivicu lokalnog pekara koji se odmah ludo zaljubio u nju . Ona mu nije
uzvratila ljubav ali on nije bio spreman da se preda . Druga verzija price kaze da je
Hans zapravo samo hteo da ukrade Katrinine recepte i da joj se zbog toga udvarao .
Besan zbog odbijanja Metzler je javno objavio da je Katrina vestica i da ju je video
kako vrača đavoli prinosi zrtve u vidu sitnih zivotinja i da je sam ukus njenih kolaca
sotonino maslo . Nesrecna devojka je uhapsena i mucena kako bi priznala da je vestica
ali nije poklekla . Kako protiv nje nije bilo dokaza osim Hansovih optuzbi Katrinu su
na kraju pustili ali ostavljenom momku ni to nije bilo dosta . Hans i njegova sestra
Gretel su provalili u Katrininu kucu ubili je i njeno telo spalili u peci za pecenje kolaca .
Brat i sestra su nakon ovoga uhapseni ali kako je rec bila o clanovima ugledne porodice
uskoro su oslobodjeni . Poznato je da je Hans Metzler umro u Nirnbergu 1660 godine .
Nekih vek i po kasnije ovu pricu su od lokalnog stanovnistva cula braca Grim
verovatno zeleci da joj daju romanticni ton koje su imale i druge njihove bajke
resili su da je izmene pa su okrutne ubice postale nevini malisani a nesrecna i nevina
devojka vestica koja jede decu .
« | Oktobar 2019 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |